{"id":57,"date":"2020-08-13T17:46:24","date_gmt":"2020-08-13T15:46:24","guid":{"rendered":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/?page_id=57"},"modified":"2021-05-20T10:54:26","modified_gmt":"2021-05-20T08:54:26","slug":"marija-montessori","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/marija-montessori\/","title":{"rendered":"Marija Montessori"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

\u0160kolovanje<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

<\/p>\n

Maria Montessori ro\u0111ena je 31. kolovoza 1870. g. u Italiji u mjestu Chiaravalle pokraj Ancone. Jedinica je iz obrazovane obitelji. Otac Alessandro bio je ekonomist, a majka Renilda Stoppani ku\u0107anica.<\/p>\n

<\/p>\n

S pet godina zajedno s obitelji seli u Rim. U Rimu zavr\u0161ava osnovnu i srednju tehni\u010dku \u0161kolu. Regionalni tehni\u010dki institut\u00a0Leonardo da Vinci<\/em>\u00a0zavr\u0161ava s briljantnim uspjehom. \u017deljela je nastaviti \u0161kolovanje i postati in\u017eenjer. Ovu odluku mijenja pod dojmom ve\u0107 tad izra\u017eene potrebe za iskazivanjem ljubavi prema ljudima – socijalne osjetljivosti koja je odredila cijeli njezin profesionalni i osobni \u017eivotni hod. Kona\u010dno se odlu\u010duje za studij medicine.<\/p>\n

<\/p>\n

Kao \u017eeni studij medicine bio joj je nedostupan. Na Sveu\u010dili\u0161tu u Rimu najprije diplomira na dvogodi\u0161njem studiju na Odsjeku za fiziku, matematiku i prirodne znanosti, s vrhunskim uspjehom. Njezina molba za upis na studij medicine izazvala je polemike. Ipak, upis joj je omogu\u0107en 1892. godine. Tako je u povijesnoj memoriji zabilje\u017eena kao \u017eena koja je 1896. godine prva u Italiji stekla\u00a0doktorat medicine i to s najvi\u0161im ocjenama.<\/p>\n

<\/p>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Rad<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

1896. godine Maria Montessori se zaposlila u bolnici \u201eSan Giovanni\u201c u Rimu te, kao predstavnik Italije, bila aktivan sudionik Me\u0111unarodnog kongresa za prava \u017eena 1896. godine u Berlinu i 1900. godine u Londonu.<\/p>\n

Uz javne istupe, ne zanemaruje svoj unutarnji \u017eivotni poziv: briga za potrebne, prema svim ljudima bez razlike, te se ve\u0107 1896. kao tek zavr\u0161eni dr. medicine, u statusu asistenta, anga\u017eira radom u bolnici \u201eSanto Spirito\u201c u Rimu.<\/p>\n

Od 1897. radi volonterski na istra\u017eiva\u010dkom programu Psihijatrijske klinike Sveu\u010dili\u0161ta u Rimu<\/em>. Tu susre\u0107e grupu slaboumne djece koja nemaju odgovaraju\u0107i tretman. Rad u Psihijatrijskoj klinici odignuo je na povr\u0161inu sposobnost koju je posjedovala u mogu\u0107nostima i za kojom je evidentno tragala: brigom oko obrazovanja slaboumnih, \u201eretardiranih\u201c, \u201enazadnih\u201c. Znanje, i to ba\u0161 \u017eivotnim iskustvom ste\u010deno znanje, prenosi na podru\u010dje pedagogije (1897. i 1898. dr\u017ei te\u010dajeve iz pedagogije). Svojim istupima dokida tradicionalni pristup, provocira znanstvene krugove i postaje glasnogovornica, za onda\u0161nje vrijeme smjele pedago\u0161ke teorije kojom tvrdi kako je nedostatak skrbi o \u201enazadnoj\u201c i \u201epsihi\u010dki uznemirenoj\u201c djeci u genezi njihovih devijacija pa uslijed toga pre\u010desto skre\u0107u na margine socijalno prihvatljivog.Rad sa slaboumnom djecom oja\u010dao je uvjerenje kod Marije Montessori da su takva djeca vi\u0161e pedago\u0161ki nego medicinski problem.<\/p>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Danju radi s djecom, no\u0107u se predaje intelektualno-znanstvenom radu, pravi bilje\u0161ke, dora\u0111uje materijal, te prou\u010dava rad lije\u010dnika i u\u010ditelja\u00a0Jeana Marca Gaspard Itarda i Edouarda Seguina.<\/em>\u00a0Na njen profesionalni razvoj utjecali su i radovi Jeana Jacquesa Rousseaua, Johanna Heinricha Pestalozzia i Friedricha Wilhelma Augusta Fr\u00f6bela. Svi ovi autori isticali su prirodni potencijal djeteta i njegove sposobnosti. Pravilnim vo\u0111enjem i usmjeravanjem potencijala koji dijete posjeduje, ono \u0107e se razviti do svog prirodnog maksimuma. Te je premise Maria Montessori prihvatila kao temeljne u svom pedago\u0161kom radu.<\/p>\n

Posti\u017ee uspjeh: njena \u201enazadna grupa\u201c uspijeva iznad prosjeka polo\u017eiti dr\u017eavni ispit iz \u010ditanja i pisanja. Na klinici upoznaje svoga budu\u0107ega\u00a0partnera Guiseppea Montesana. Plod te ljubavi je sin Mario koji se rodio 1898. godine. Montesano je ne \u017eeli o\u017eeniti i prihvatiti du\u017enost o\u010dinstva te sina Maria, da ne bi izazvali sablazan, daju na skrb u jednu obitelj. Maria ga redovito posje\u0107uje, ali njen sin ne zna da mu je upravo ona biolo\u0161ka majka. Godine 1912., poslije smrti svoje majke, sinu otkriva do tada \u010duvanu tajnu i dalje nastavlja \u017eivjeti zajedno s njim. Ova \u010dinjenica navodi na zaklju\u010dak da je upravo ovako okrutan \u017eivotni imperativ, za onda\u0161nje prilike prenagla\u0161enog i isklju\u010divog klasnog morala, rezultirao za Mariju Montessori unutra\u0161njim rastom duha, rastom u snazi nesebi\u010dne ljubavi. Nacionalnom pedago\u0161kom kongresu predstavlja zahtjev za reformom \u0161kolstva, ili, preciznije, kroz reformu \u0161kolstva vidi mogu\u0107nost reforme dru\u0161tva u cjelini pa tako i na podru\u010dju ekonomije i politike.<\/p>\n

Godine 1901. na Sveu\u010dili\u0161tu u Rimu upisuje studij pedagogije, antropologije i psihologije.<\/p>\n

Godine 1904. prihva\u0107a status profesora \u2013 predava\u010da u Pedago\u0161koj \u0161koli Sveu\u010dili\u0161ta u Rimu. Predavanja je sumirala u knjizi \u201ePedago\u0161ka antropologija\u201c. Upozorava:\u00a0Predmet na\u0161eg prou\u010davanja je \u010dovje\u010danstvo; smisao \u017eivota je u u\u010diteljskom pozivu, a u\u010ditelj je pozvan na ljubav za svako ljudsko dijete. Ljubav je ono \u0161to od dru\u0161tvene du\u017e<\/em>nosti\u00a0u\u010ditelja, \u010dini vi\u0161u svijest o njegovoj misiji.<\/em><\/p>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Dje\u010dje ku\u0107e i edukacije za odgajatelje<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Godine 1907. (06. sije\u010dnja) Maria Montessori u Rimu otvara prvu Montessori Dje\u010dju ku\u0107u u siroma\u0161noj \u010detvrti, za djecu \u010diji roditelji, optere\u0107eni radom, silom prilika, ostavljaju djecu bez nadzora. Ovdje je va\u017eno ista\u0107i da se radi o mentalno zdravoj djeci, \u0161to je specifi\u010dno u odnosu na dotada\u0161nji interes Marije Montessori. Prostorije je namjestila i opremila tako da djecu poti\u010du na vje\u017ebanje svih osjetila i omogu\u0107uju im nesmetano kretanje. Djeca su slobodno mogla sama birati aktivnosti i materijale. Svi materijali osmi\u0161ljeni su tako da imaju samokorekciju, tj. dijete samo, uz pomo\u0107 materijala\/pribora, mo\u017ee uo\u010diti pogre\u0161ku i ispraviti se. Iz toga vremena datira jedna njena izjava koja, danas, u retrospektivi, jasno otkriva da je \u017eivotni put Marije Montessori bio nadahnut:\u00a0Imala sam tada \u010dudan osje\u0107aj iz kojega sam znala da je u pitanju po\u010detak poduhvata o kojemu \u0107e jednoga dana govoriti cijeli svijet.<\/em><\/p>\n

Godine 1909. organizira prvi u nizu te\u010dajeva internacionalnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja u\u010ditelja. Iste godine objavljuje svoju knjigu \u201eIl metodo\u201c koja je ubrzo prevedena na dvadesetak jezika. Organizira prvi te\u010daj za u\u010ditelje i druge zainteresirane na kojem izla\u017ee svoje ideje i pokazuje materijale\/pribor. Slijede brojni seminari, predavanja i putovanja. Montessori Dje\u010dje ku\u0107e otvaraju se i \u0161irom Europe a i preko Atlantika, u SAD-u i Indiji.<\/p>\n

U godinama koje slijede Montessori metoda postala je priznata kao metoda pou\u010davanja i u dr\u017eavnim \u0161kolama \u0161irom svijeta. Godine 1912. osnovano je Ameri\u010dko Montessori dru\u0161tvo. \u0160irom Europe i u SAD-u otvaraju se privatne Montessori \u0161kole. Godinu dana kasnije objavljuje knjigu \u201eDr. Monessori’s own handbook\u201c.<\/p>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Za vrijeme drugog svjetskog rata<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Godine 1922., dolaskom Mussolinija na vlast, Maria Montessori se sukobljava sa slu\u017ebenom politikom jer, unato\u010d pritiscima, ne podlije\u017ee, ve\u0107 se, \u0161tovi\u0161e, otvoreno\u00a0suprotstavlja ideologiji i politici koja programski isti\u010de na\u010delo nejednakosti me\u0111u ljudima. Godine 1934. Mussolini jednim dekretom zatvara sve Montessori \u0161kole.<\/p>\n

Ne posustaje, njezin rad je u daljnjem razdoblju jednako intenzivan, ali izvan Italije. Zna\u010dajno je istaknuti da je 1929. godine u Berlinu osnovala Association Montessori Internationale (AMI), \u010dije se sjedi\u0161te 1935. seli u Amsterdam, gdje je i danas.<\/p>\n

Godine 1939. je nalazimo u Indiji, zajedno sa sinom. Po izbijanju rata sin Mario je uhi\u0107en i osu\u0111en na prisilni rad,\u00a0a Maria Montessori zatvorena u ku\u0107ni pritvor. Ova \u017eivotna sekvenca je bitna za njen daljnji duhovni rast jer, u osami, razmi\u0161lja o povezanosti svih stvari u prirodi, \u0161to je kasnije preraslo u formiranu ideju koju svodimo pod sintagmu\u00a0Kozmi\u010dki odgoj<\/em>. U Indiji upoznaje politi\u010dare \u2013 mirotvorce: Mahatma Ghandija, Jawaharlala Nehrua i pjesnika Rabindranatha Tagorea. Indijska vlada osloba\u0111a joj sina. Mario Montessori postao je u tom razdoblju najva\u017eniji pomo\u0107nik svoje majke. Zajedno organiziraju niz te\u010dajeva po Indiji.<\/p>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Kraj \u017eivota<\/h2>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t

Uz stanovite kra\u0107e povratke u Europu, do godine 1946. Maria Montessori \u017eivi u Indiji, kada odlazi u Nizozemsku\u00a0<\/strong>a godine 1947., na poziv vlade Italije, vra\u0107a se u Italiju i obnavlja svoj pokret.<\/p>\n

Godine 1948. objavljuje knjige “What you should know about your child” i “The discovery of the child\u201c te, godinu dana poslije, 1949. knjigu “The Absorbed Mind\u201c.<\/p>\n

Zbog svojih zasluga na podru\u010dju odgoja i obrazovanja tri puta je nominirana za Nobelovu nagradu za mir, i to godine 1949., 1950. i 1951.<\/p>\n

Umire u Nordwijku u Nizozemskoj 06. svibnja 1952. u 82. godini \u017eivota.<\/p>\n

Na njenoj nadgrobnoj plo\u010di pi\u0161e:\u00a0Molim djecu koja su puna snage da se ujedine sa mnom kako bi se uspostavio mir u \u010dovjeku i u svijetu<\/strong><\/em>.<\/strong><\/p>\n

Elizabeta Rakid\u017eija<\/p>\n<\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":743,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/57"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/57\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/743"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hrmdrustvo.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}